×

Upozorenje

JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: /home/automane/public_html/images/sigpro/abeceda/sasija

×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/sigpro/abeceda/sasija

Što je šasija

Od prvih vozila pa sve do pedesetih godina, osnova vozila bila je šasija (gornja slika). Šasija je bila izrađivana od kvadratnih cijevi, međusobno zavarenih. Na šasiju su se potom vijcima spajali: donji postroj, motor, transmisija i karoserija vozila. Na priloženim skicama, vidljiv je klasičan uzdužni smještaj motora i transmisije kod vozila sa pogonom na zadnje kotače. Ovakva postava i pogon, zadržali su se također do pedesetih godina, kada je automobilska industrija masovno prelazila na proizvodnju vozila sa samonosećom karoserijom i pogonom na prednje kotače.

Komplicirano sastavljanje šasije i karoserije, jedna je od loših strana vozila sa šasijom. Druga loša strana šasije je neotpornost na torziono savijanje (sukanje). No i pored toga, šasija se zadržala i do današnjih dana, kao osnova teretnih i sportskih (Cabriolet) vozila.

Ovakva karoserija, robotski se spaja od niza limenih elemenata, koji tako spojeni tvore tkzv. Box Sekcije. Naziv Box Sekcija, dobiven je poradi sličnosti zavarenih elemenata kutijama. Znači, bez obzira na debljinu lima, ovakvi kutijasti ili cjevasti oblici po rubovima karoserije, tvore vrlo kompaktnu cjelinu (karoseriju). Kako je vidljivo, i cijela karoserija ima oblik kutije sa box sekcijama po rubovima, te je kao takva vrlo otporna na torziono savijanje, što je bila mana šasije. Kod samonoseće karoserije, vodilo se računa o maksimalnoj zaštiti putnika u vozilu, prilikom eventualnog sudara ili slijetanja sa ceste. Tako na istoj skici, možemo vidjeti pojačani materijal, upotrijebljen u izradi same kabine vozila.

{gallery}abeceda/sasija{/gallery}

Pri izradi ovakve karoserije, debljina materijala se mijenja od prednje i zadnje strane vozila prema sredini. To znači, da se u slučaju sudara, savijaju i drobe prednji tanji materijali, što će amortizirati udarac i sačuvati kabinu vozila sa putnicima. Upotrebom tanjih i debljih materijala pri izradi karoserije, postignuta je maksimalna sigurnost putnika u vozilu. Tako na primjer u situacijama sudara manjom ili srednjom brzinom, primjećujemo, da je motor vozila skupa sa transmisijom, završio ispod vozila, dok se kabina sa putnicima uzdigla. I kod udarca u zadnji kraj vozila, uvijek možemo vidjeti oštećeni dio vozila utisnut prema kolniku a ne prema gore. Znači, upotrebom tanjih materijala na mjestima predviđenim za deformiranje, možemo pri konstrukciji karoserije točno predvidjeti nastala oštećenje prilikom sudara.

Čak što više, kod današnjih vozila, na takvim mjestima, dijelovi karoserije izrađeni su u obliku harmonike, pa pored toga što se prvi savijaju, dodatno apsorbiraju udarac. Tako, gledajući ove skice, lako možemo dobiti sliku razvijanja situacije prilikom sudara, recimo sa prednje strane. Pri udarcu u drugo vozilo, najprije se lome plastični branici na vozilu, koji su danas dosta udaljeni od same karoserije a nerijetko je međuprostor ispunjen pjenom (stiroporom). Nakon ovoga, sila udarca, prenosi se na metalni nosač branika, koji je pričvršćen na karoseriju vozila preko blokova za apsorpciju udarca. Ti blokovi, izrađeni su od gume a nerijetko od metalne harmonikaste cijevi. Tek nakon ovakve apsorpcije udarca, silu impakta, preuzeti će prednji dio karoserije. Sada dolaze do izražaja tanji pa deblji materijali karoserije, koji će redoslijedom dodatno apsorbirati udarac. Ovakvim načinom ublažavanja udarca, zacijelo će se maksimalno sačuvati prostor za putnike. Možda e ovaj dio teksta objasniti komentare laika koji slijede nakon manjeg sudara, kao: i to ti je nekakav auto, sav se raspao od udarca sa svega dvadesetak kilometara na sat.

Očigledno da se prilikom izrade konstrukcije vozila moglo birati samo između sigurnosti i materijalne štete uzrokovane sudarom.

Auto-mane
Autorica članka:

Auto-mane

„PROVJERI ŠTO KUPUJEŠ!“

AutoMane- jedini i jedinstveni portal u Hrvatskoj namjenjem za pomoć pri kupnji Vašeg novog limenog ljubimca!!

Internetska stranica: auto-mane.com Pošalji e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Česta pitanja i odgovori

  • Što je zamašnjak +

    Što je zamašnjak Zamašnjak je teški kotač koji, kada se zavrti, velikim momentom tromosti ili inercije ublažuje nemirni rad stroja (zbog udarnih opterećenja drobilica, alatnih ili valjaoničkih strojeva i drugo). Više
  • Što je kardanski prijenos +

    Što je kardanski prijenos Kardanski prijenos služi za prijenos snage, odnosno okretnog momenta, između pojedinih razmaknutih pogonskih sklopova automobila koji nisu međusobno kruto vezani, ili im se osi vratila ne poklapaju, ili je čak međusobni položaj pojedinih sklopova promjenjiv. Više
  • Što je difuzor +

    Što je difuzor Difuzor (njem. Diffusor < lat. diffusor, od diffundere: širiti, razlijevati) je konično prošireni kanal, element strujnih strojeva (turbine, rotacijske crpke, ventilatori, turbokompresori, aerodinamički tuneli). Više
  • Što je filter ulja +

    Što je filter ulja Filtar ulja ili uljni filtar ima zadatak da razinu prljavštine ulja smanji na dozvoljenu vrijednost. Time se hidraulički dijelovi štite od prekomjernog trošenja i povećava se pouzdanost rada hidrauličkog i ostalih sustava. Više
  • Što je filter zraka +

    Što je filter zraka Filtar zraka ili zračni filtar je filtar koji zadržava grube nečistoće iz zraka, a koristi se za čišćenje zraka koji sadrži manje od 10 g/m³ praha. Filtri za čišćenje zraka (od prašine, dima i slično) najčešće se ugrađuju u sustave za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, ali i u motorna vozila. Više

sponzorlumbalis

Oglašavanje na portalu Automane

Tekstualni, slikovni, animirani banneri na nekoliko lokacija.